naučno-stručna konferencija: "Energetska budućnost BiH i regiona - pristup čistijoj i jeftinijoj energiji?"

Centar za lobiranje I 29.03.2025. I

U hotelu "Bosna"-Banjaluka, u trajanju od 10:00 do 13:30 sati, održana je naučno-stručna konferencija pod nazivom: "Energetska budućnost BiH i regiona - pristup čistijoj i jeftinijoj energiji?".

 

Za konferenciju je prijavljeno, i od strane Organizacionog odbora prihvaćeno, 13 naučno-stručnih radova.

Na konferenciji je prezentovano 10 naučno-stručnih radova.

Program konferencije

Moderator:

- Doc. dr Gojko Pavlović, Udruženje "Centar za lobiranje"

Dobrodošlica organizatora:

- g. Zoran Đerić, predsjednik Udruženja "Centar za lobiranje"

Popis izlagača i teme:

- Prof. dr Dušan Proroković, Fakultet za diplomatiju i bezbednost; naučni sarad. na beog. Institutu za međ. politiku i privredu-                       načelnik Centra za evroaz. studije

“Povlačenje SAD iz Pariškog sporazuma i posledice po evropsku Zelenu agendu”

- prof. dr Miloš Šolaja, redovni profesor, Fakultet političkih nauka Univerziteta u Banjoj Luci

 „Kontroverze i neiskorišćenost regionalne saradnje kao nadogradnje energetskog potencijala“

- Goran Ašonja, dipl. inž. maš, generalni  direktor, „GAS Promet“ AD Istočno Sarajevo-Pale

 „Energetska tranzicija i dekarbonizacija u BiH  - na evropskom putu  ka čistijoj energiji“

- Doc. dr Maja Mrkić-Bosančić dipl. inž. maš. , načelnik Odjeljenja za gas, Resor za energente,  Ministarstvo energetike i rudarstva u  Vladi Republike Srpske

 „Ništa nije kako se čini, energetska bezbjednost & energetska budućnost, studija slučaja – Republika Srpska i BiH“

- dr Bogdan Stojanović, naučni istraživač Instituta za međunarodnu politiku i privredu iz Beograda

 “Nuklearna energija kao “zeleno” i održivo rešenje“

- Slaven Knežević, ma, doktorant Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Banjoj Luci

- prof. dr Duško Vejnović,  redovni profesor Univerziteta u Banjoj Luci

 „Održivi energetski  model BiH: Izazovi i prilike  u tranziciji ka zelenoj energiji”

 - dr Marko Jarić, viši naučni saradnik, Inovacioni centar Mašinskog fakulteta u Beogradu d.o.o.

 „Primena naftnih i gasnih postrojenja na vodi kao predlog rešenja obezbeđenja energetske stabilnosti balkanske regije”

 - mr. sc. Semin Petrović, Istraživačko-razvojni centar za gasnu tehniku-IGT, Sarajevo

 „Emisija stakleničkih gasova i čista energija u BiH. Analiza primjera korištenja toplotnih pumpi i električnih vozila“

 - dr Sanja Petronić,  naučni savjetnik, Institut za opštu i fizičku hemiju Beograd

- dr Marko Jarić, viši naučni saradnik, Inovacioni centar Mašinskog fakulteta u Beogradu

- Nemanja Dobrnjac, Mašinski fakultet Univerziteta u Beogradu

- Zagorka Brat, vodeći inženjer za RBI, NIS-A.D. Novi Sad

- Suzana Polić, Nacionalni muzej Republike Srbije, Beograd

 „Vetroparkovi na vodi za potrebe obezbeđenja energetske stabilnosti balkanske regije”

- Slaven Knežević, ma, doktorant Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Banjoj Luci

- dr Đuro Krčić  Univerzitet za poslovni inženjering i menadžment u Banjoj Luci

 „Uticaj vještačke inteligencije na energetsku bezbjednost Balkana”

Učešće bez izlaganja:

- prof. dr Ljubinko Mitrović, dekan, redovni profesor, Fakultet pravnih  nauka, Panevropski univerz.  APEIRON Banja Luka

- prof. dr Mile Dmičić, profesor, Pravni fakultet Univerziteta u Banjoj Luci

- dr.sci. Borislav Marić, Savjetnik Predsjednika Republike Srpske, diplomata i dugogodišnji ambasador BiH u NR Kini

- Branko Božanić dipl. iur., Novi Sad-Gas, član nadzornog odbora

- Maja Šuput ma ekon., Predsjednik Komisije za koncestije Republike Srpske

- Miloš Stevanović, advokat, savjetnik generalnog direktora JP "Srbija gas" za investicije u Republici Srpskoj i BiH

- prof. dr Mirko Dobrnjac, redovni profesor, Mašinski fakultet, Univerzitet u Banjoj Luci

 

Prijavljeni radovi, prihvaćeni od strane Organizacionog odbora, nisu prezentovani iz opravdanih razloga.

- dr Dragana Kalabić, dipl. ing, Ministarstvo energetike i rudarstva u Vladi Republike Srpske

 „Primjena  modela Industrija 4.0 na naftu i gas“

- doc. dr Slobodan Simić, Bezbjednosni istraživački centar Banja Luka

- doc. dr Radislav Jovičić, Bezbjednosni istraživački centar Banja Luka

 „Zaštita obnovljivih izvora energije“

- prof. dr Radivoje Mitrović, profesor emeritus, Univerzitet u Beogradu - Mašinski fakultet

- prof. dr Žarko Mišković, vanredni profesor, Univerzitet u Beogradu - Mašinski fakultet

- Branislav Mutavdžić dipl. ing , generalni direktor, Transmed Beograd

"Vodonik - moguće gorivo budućnosti"

Od učesnika konferencije, kroz radove i diskusije, tražili smo odgovore i na neka od pitanja koja se nameću, i to:

  • Mogu li BiH (Republika Srpska i FBiH) i region osigurati budućnost zasnovanu na čistijoj i jeftinijoj energiji
  • Jeftinija i čistija energija, realnost ili zabluda
  • Kako povećati učešće obnovljive energije u odnosu na ukupnu energiju koju trenutno trošimo
  • Kakav potencijal obnovljivih izvora energije imaju BiH i region
  • U kojoj mjeri su BiH i region zavisni od stranih izvora energije
  • Da li je Evropa zaista spremna na nezavisnost od ruskih energenata
  • Energetska budućnost BiH i regiona , put u energetsko siromaštvo
  • Perspektive  tržišta električne energije i gasa
  • Da li se nuklearna energija vraća na velika vrata
  • Postoji li alternativa ruskim energentima
  • Energetska kriza u EU - američka dominacija skupih energenata, zamjena za rusku - jeftinijih energenata
  • EU i Ruski energenti, koncept „brak iz interesa“
  • Povlačenje SAD iz Pariškog sporazuma, kratkoročne i dugoročne posledice
  • U kojoj je mjeri konflikt u Ukrajini uticao i utiče na energetiku regiona
  • Promocija i privlačenje investicija u energetsku infrastukturu i tehnologiju čiste energije  

 Ovo su samo neka od  pitanja koja su bila u fokusu naučno-stručne konferencije.

ZAKLJUČCI I PREPORUKE NAUČNO-STRUČNE KONFERENCIJE

  1. Pitanje vizije energetske budućnosti BiH i regiona mora biti zasnovano na čistijoj i jeftinijoj energiji što podrazumijeva globalni poziv na podizanje svijesti u smislu prelaska na obnovljive izvore energije ne isključujući neobnovljive, prije svega prirodni gas i naftu kao i nove nuklearne tehnologije, ali u racionalnom miksu.Cilj je istaći značaj čiste energije u borbi protiv klimatskih promjena i zaštiti životne sredine[1].
  2. S obzirom na klimatske promjene, nestabilnost globalnih cijena energije, kao i zabrinutost u pogledu sigurnosti snadbijevanja energijom, postaje jasno da se budućnost Evrope, a time i regiona, uključujući i BiH, temelji na energiji iz obnovljivih izvora koji nesumnjivo imaju potencijal za stvaranje mnogo više energije nego što je to trenutno slučaj. Ostaje dilema da li bi se obilnijom upotrebom energije iz obnovljivih izvora snizila i cijena energije. Ovo su pitanja međusobno povezana.
  3. Evropa koja je zavisna od uvoza energenata na sve načine pokušava da smanji zavisnost od ruskih energenata, bez obzira što to produkuje energetsku krizu koja sve više slabi evropsku privredu. Američka dominacija visokih cijena energenata, mogla bi da zamijeni rusku - nižih cijena energenata - što u konačnom može da završi američkom ekonomskom dominacijom i slabljenjem Evropske unije. Američka energetska dominacija nad Evropom jasnija je nego ikad prije.
  4. Privreda EU je mnogo izgubila ratom u Ukrajini i krizom koja je izazvana u tom smislu, kao i sankcionom politikom. Evropa zbog prevelike zavisnosti od ruskih energenata, prije svega nafte i prirodnog gasa, posebno je ranjiva na visoke cijene i nestašice energenata. Energetski sistem regiona i BiH je naslonjen na Evropu i direktno se sve to preliva i kod nas. 

    Evropa prioritetno treba da sagleda svoje interese kroz brzo i odlučno djelovanje, prije svega, ukidanjem sankcija koje joj nisu donijele ništa dobro. BiH u tehnološkom i infrastrukturnom smislu treba da se okrene većoj saradnji na regionalnom nivou[2], a sve u smislu izvjesnije energetske sadašnjosti i budućnosti.

  5. Posebno je apostrofiran značaj organizovanja ovakvih i sličnih okupljanja predstavnika akademske zajednice, vladinog i nevladinog sektora, da podstaknemo razmjenu ideja i mišljenja, te damo praktične preporuke u pogledu energetske budućnosti za generacije koje dolaze.
  6. Diskusije, zaključci i preporuke konferencije dostupni su za dalju analizu i razradu po završetku skupa.

     

    [2] Srbija, Mađarska, Hrvatska ...

[1] Pariški sporazum o klimatskim promjenama

 IZBOR MEDIJSKIH OBJAVA:

https://tvk3.info/strucna-konferencija-centra-za-lobiranje-ceka-li-nas-energetska-kriza/

https://www.youtube.com/watch?v=-QSnkkT6MMI

https://www.srna.rs/novost/1288819/energetska-buducnost-u-cistijoj-i-jeftinijoj-energiji

https://www.infobijeljina.com/vijesti/energetska-buducnost-bih--moze-li-region-preci-na-cistu-i-jeftinu-energiju-