Naučno-stručna konferencija: "BiH u procjepu Dejtonsko-Briselskih politika"
Centar za lobiranje I 25.11.2023. I
U hotelu "Bosna"-Banjaluka, u trajanju od 10:00 do 13:30 sati, održana je naučno-stručna konferencija pod nazivom: "BiH u procjeni Dejtonsko-Briselskih politika".
Na konferenciji je prezentovano 10 naučno-stručnih radova.
Program konferencije
Moderator:
- Doc. dr Gojko Pavlović, Udruženje "Centar za lobiranje"
Po pis izlagača i teme:
- g. Zoran Đerić, predsjednik Udruženja „Centar za lobiranje“, Banja Luka
„Rezultati istraživanja javnog mnjenja 2023 : „Stav građana BiH prema ulasku u EU i pitanju budućeg vojnog statusa“
- prof. dr Mile Dmičić , profesor, Pravni fakultet Univerziteta u Banjoj Luci, Odbor za ustavna pitanja NSRS
„Konstitucionalizacija i funkcioniranje BiH u kontekstu Dejtonsko-Briselskih politika“
- prof. dr Ljubinko Mitrović, redovni profesor, Fakultet pravnih nauka, Panevropski univerzitet APEIRON Banja Luka
“Zašto je imovina kamena spoticanja u BiH – ustavne i pravne činjenice”
- prof. dr Miloš Šolaja, redovni profesor, Fakultet političkih nauka Univerziteta u Banjoj Luci
„Kontekst međunarodnih odnosa i utjecaj na političke procese u BiH“
- prof. dr Duško Vejnović, redovni profesor, Fakultet bezbjednosnih nauka Univerziteta u Banjoj Luci
„Kuda ide Dejtonska BiH na raskršću između demokratije i autokratije”
- prof. dr Radomir Nešković, politikolog
“Osnovne protivrječnosti Dejtonskog sporazuma i briselskog procesa”
- prof. dr Stevo Pašalić, redovni profesor Demografije i demografski ekspert UN
„Prednosti i izazovi članstva BiH u EU, sa posebnim akcentom na demografske promjene“
- dr. sc. Ivo Miro Jović, prof., bivši član Predsjedništva BiH
„Da li je Dejtonski sporazum prevaziđen?“
- mr Mirko Okolić, bivši zamjenik ministra obrane BiH
„BiH i pitanje budućeg vojnog statusa u kontekstu evropskog puta“
- g. Mihajlo Vujović, magistar politikologije-međunarodnih odnosa
„Republika Srpska u dejtonskoj BiH, dejtonska BiH u Evropskoj Uniji, put ka punoj slobodi li savremenom ropstvu“
Prijavljeni i prihvaćeni radovi - nisu izloženi iz opravdanih razloga:
- prof. dr Drago Vuković , sociolog Bijeljina
„BiH kao privremena državna zajednica koja je kao takva osmišljena u Dejtonu“
- doc. dr Miloš Grujić, profesor, Nezavisni univerzitet BL; direktor - Penzijski rezervni fond Republike Srpske
„Perspektive ekonomskog razvoja i uloga međunarodnih financijskih institucija u razvoju BiH“
Učešće bez izlaganja:
- akademik prof. dr Miodrag Simović, dugogodišnji sudija Ustavnog suda BiH.
- akademik prof. dr sc. Borislav Petrović, redovni profesor Pravnog fakulteta Univerziteta u Sarajevu
- g. Zlatko Knežević, sudija Ustavnog suda BiH i član Venecijanske komisije Savjeta Evrope
- dr Perica Bundalo, dugogodišnji narodni poslanik u NSRS
- dr sci. Borislav Marić, diplomata i dugogodišnji ambasador BiH
ZAKLJUČCI I PREPORUKE NAUČNO-STRUČNE KONFERENCIJE
1. U BiH je moguć i Dejton i Brisel. U tom smislu, Dejtonski mirovni sporazum predstavlja temeljni koncept konstitucionalizacije BiH i omogućava put evropskih integracija, uprkos činjenici da je EU trenutno zamorena vlastitim političkim, ekonomskim i bezbjednosnim problemima. Proces proširenja je znatno usporen.
2. Učesnici konferencije smatraju da je krajnje vrijeme za konkretizaciju puta ka EU, bez obzira na to koliko se na bosansko-hercegovačkoj teritoriji sukobljavaju i lome interesa velikih sila, prije svega, zemalja Zapada, Rusije, Turske, arapskih i drugih, nasuprot interesima naroda i građana BiH, čiji je cilj bolji život, trajan mir i stabilnost, te prava i slobode, privredni, kulturni i opštedruštveni napredak i siguran socijalni status, oko čega postoji opšti konsenzus u BiH.
Dakle, BiH se ne nalazi na raskršću, kako to neki vole kazati, već na putu ka EU.
Postojanje članom evropske porodice, modernih i demokratskih država i naroda, primarno bi značilo kraj neustavnih, nelegalnih i nelegitimnih intervencija u ustavnopravni sistem i poredak, urušavanje dejtonske strukture i osnovnih demokratskih načela, a posebno derogiranje prava i nadležnosti Republike Srpske, garantovanih međunarodnim i unutrašnjim pravom i političkim dokumentima.
3. Osnov svega je unutrašnji dogovor zasnovan na Ustavu, kao garanciju jednakosti i ravnopravnosti sva tri naroda. Neupitno je da je Dejtonski sporazum dobar kompromis koji podrazumijeva jednu državu sa dva ravnopravna državotvorna entiteta i kao takav je dobar putokaz i garancija prema europskim integracijama o čemu svjedoči i značajan dio međunarodne zajednice.Teza da će nam drugu kuću urediti bolje od nas samih je samo odlaganje problema. U tom smislu, potrebno je redefinirati uslove za zatvaranje i ukidanje OHR-a, u skladu s međunarodnim pravom, kao i konačni dogovor oko završetka mandata stranih sudija u Ustavnom sudu BiH.
Konstatovano je i to da je na djelu suvremeni oblik kolonijalizma, protektorata i svojevrsne vazalne države, koja se stalno drži u vanrednom stanju.
4. Da bi došla do kraja puta koji vodi ka Europskoj uniji, BiH će morati učiniti mnogo više. Prije svega to se odnosi na donošenje i provođenje reformi koje će biti urađene na bazi konsenzusa, u cilju razvoja na platformi vladavine prava, jačanju organa i institucija i zdrave ekonomije. To je moguće ostvariti ukoliko očuvamo mir, suživot i toleranciju, gradimo stabilnu i uspješnu demokratiju i pravnu državu i zdravo društvo. U tom smislu, potreban je jedinstven unutrašnji pristup i partnerski odnos s drugima, potirući raskol i protivrječnost između međunarodnih i unutrašnjih modela i dejtonsko briselskih politika.
Očekujemo dalju podršku susjedima, prije svega, Srbiji i Hrvatskoj, da kao garanti Dejtonskog sporazuma i stubovi stabilnosti, partnerski sarađuju sa BiH na bazi zajedničkog interesa , očuvanja mira i uzajamnog poštovanja.
5. Intezivirati regionalne ekonomske integracije i približiti regiju jedinstvenom tržištu EU. U tom smislu ubrzati osnovne ekonomske reforme. Također, istaknute su sve prednosti i izazovi članstva u EU s posebnim akcentom na liberalizaciju tržišta rada i generalno na demografske tendencije, prije i nakon ulaska u Europsku uniju.
6. Kada je u pitanju imovina konstatovano da je to pitanje već riješeno Dejtonskim mirovnim sporazumom uz uvažavanje teritorijalnog principa po kome je sva imovina u vlasništvu entiteta u kojem se nalazi, s tim da se zajedničke institucije BiH mogu koristiti, pa čak imati i u vlasništvu imovinu potrebnu za vršenje svojih ustavnih i zajedničkih nadležnosti, u onoj mjeri u kojoj se postigne dogovor.
7. Pitanje budućeg vojnog statusa BiH u kontekstu evropskog puta ne preferira punopravno članstvo BiH u NATO savez. Očigledno da u BiH ne postoji politički konsenzus po ovom pitanju. Također, treba istaći da dosadašnji dokumenti ne prejudiciraju bilo kakvu odluku Alijanse o budućem članstvu, te da je trenutni fokus put BiH ka Europskoj uniji, a ne članstvo u NATO-u.
8. Na konferenciji je istaknut značaj organiziranja i održavanja ovakvih i sličnih okupljanja predstavnika akademske zajednice, vladinog i nevladinog sektora u cilju razmjene ideja i mišljenja, kao i davanja praktičnih preporuka za rješavanje najvažnijih političkih izazova, jer je vrijeme da se učine naredni koraci, koji su ključni za budućnost.
9. Diskusije, zaključci i preporuke konferencije dostupni su za dalju analizu i razradu po završetku skupa
IZBOR MEDIJSKIH OBJAVA:
http://www.srna.rs/novost/1154831/dmicic:-dejton-i-prestanak-djelovanja-ohr-a--koncept-opstanka-bih
https://www.rtrs.tv/vijesti/vijest.php?id=535304
https://www.rtrs.tv/vijesti/vijest.php?id=535290
https://mondo.ba/Info/Drustvo/a1261243/Anketa-o-ulasku-BiH-u-NATO-i-EU.html
https://www.capital.ba/najava-dogadjaja-za-subotu-25-novembar-2023-godine/